Povijest i mitovi Parka Prirode Blidinje

Koliko god da je blidinjska priroda savršena i posebna, a nadasve lijepa i ugodna oku koje je gleda, isto tako je posebna, lijepa i uhu ugodna priča iz davnih i zaboravljenih vremena, a tiče se ovog kraja. 

Da je Park Prirode Blidinje itekako bogat povijesnim događajima, najbolje bi vam mogle dočarati osobe koje su svoj život posvetile ovom prelijepom planinskom kraju. Zato mi imamo i naše vodiče, koji svaku priču, činjenicu, mit i legendu s ovog prostora prepričavaju turistima i tako njihov boravak ovdje upotpunjuju te obogaćuju za još više nezaboravnih iskustava.

Već stotinama godina kroz planinske klance i kanjone odjekuju usklici nekada moćnih hajduka koji su svoj ponos i osvetu turcima i njihovu pašaluku krojili na Čvrsnici i Vran Planini. Baš na Blidinjskim prostorima su se odvijali mnogi sukobi hajduka i turaka a visoke i moćne planine su hajducima služile kao sigurno utočište jer svako naseljeno mjesto u to vrijeme je bilo pod vlašću turaka. U prilog ovome idu i činjenice da se Hajdučka Vrata još zovu i Mijatov Prolaz, po uzoru na narodnog heroja, hajduka Mijata Tomića i da se na obroncima Vran Planine nalazi hajdučki grob do kojeg malo tko zna put. Mijat Tomić je sa svojom družinom obitavao na ovim planinama a u podnožju Vrana, u blizini restorana Hajdučke Vrleti se nalazi i Mijatova Pećina. Gore na vrhu te planine je i Mijatova Gornja Jama.

Pored neustrašivih hajduka, svoju životnu priču na Blidinju je ostavila i jedna prelijepa djevojka imena Diva koja je za svoju kršćansku vjeru dala svoj život. Kako se nije htjela udati za turčina, a on “ne” nije priznavao kao odgovor, njen život je završio u podnožju Vran Planine na mjestu imena Kedžara. Na mjestu njene tragične smrti se nalazi stećak te kameni oltar koji služi za Svetu Misu. U svrhe istraživanja i potvrđivanja činjenice da baš na ovom mjestu leži kostur Dive Grabovčeve, povjesničar Ćiro Truhelka je u jednom navratu otkopao grob i potvrdio tezu da na tom mjestu počiva jedna mlada djevojka  sa konturom lubanje koja ukazuje da je bila izvanredne ljepote. 

Kameni spavači su još jedan ukras Parka Prirode Blidinje. Poznatiji kao stećci, u granicama parka se nalaze na više lokacija a jedna od njih je uvrštena i na UNESCO-ov popis kulturne baštine. Oni su nijemi svjedoci nekih prošlih i davno završenih vremena koje ni okrutne vremenske prilike nisu uspjele izbrisati sa Blidinja. Uklesane figure na ove kamene spavače pričaju zanimljive priče koje najbolje mogu prepričati naši vodiči.

Pored svih činjenica, legende i mitovi također igraju jako bitnu ulogu u cjelokupnom poimanju Parka Prirode Blidinje i toga kako je nastao i tko ga je oblikovao. Tako imamo legendu o nastanku Blidinjskog Jezera za kojeg legenda kaže da je nastao nakon što su žene okrenule dva brata jednog protiv drugog, a zanimljiva je i legenda o Jedinici i mladoj djevojci koju je na tom mjestu snašla loša sudbina.

Gledajući stare Austro-Ugarske karte sa ovog područja, može se vidjeti i kako su nekada davno pastiri svoju stoku na ispašu vodili preko visokih predjela Čvrsnice. Tako na visinama i preko 1500mnv možemo pronaći ostatke pastirskih naselja uz ograđena vrela i čatrnje.

Kako su pastiri živjeli, i kako su spremali svoju hranu također možete doživjeti iz prve ruke u obilasku seoskog domaćinstva na Blidinju uz njihov tradicionalni ručak. Na Blidinju također postoji i restoran čiji interijer odiše blidinjskom tradicijom. Restoran Hajdučke Vrleti je svojevrsni muzej u kojem se mogu vidjeti predmeti koje su stanovnici ovih krajeva koristili u svakodnevnom životu, a danas se ti predmeti malo gdje mogu vidjet

Svi ovi podaci su samo kap u moru povijesti koja čeka da bude istražena i naučena od strane svih turista koji pored uživanja u svim prirodnim blagodatima ovog kraja, također žele naučiti nešto novo o mjestu koje posjećuju i koje im se toliko svidjelo da su odlučili da sa drugog kraja svijeta dođu baš tu, u Park Prirode Blidinje.

Komentari su zatvoreni.

bs_BABosanski